Autorsko pravo nije pravna formalnost, već mehanizam kojim se štiti stvaralački rad, doprinos i ulaganje. U digitalnom kontekstu, njegova provedba zahtijeva pažnju, informiranost i spremnost na poduzimanje pravnih koraka kada je to potrebno.
Društvene mreže, osobito Facebook, Instagram i TikTok, postale su ključan alat u poslovanju poduzetnika – autora kreativnog sadržaja na internetu. Kroz redovito objavljivanje sadržaja, prvenstveno fotografija, videa, grafika i autorskih tekstova autori oblikuju svoj autentičan identitet, komuniciraju vlastite vrijednosti, vrijednosti brenda
koji promoviraju i grade odnos povjerenja s publikom. Međutim, sve češće dolazi do neovlaštenog preuzimanja
tog sadržaja i njegova korištenja bez suglasnosti autora, najčešće i bez navođenja imena i prezimena autora, što
predstavlja povredu i imovinske i moralne komponente autorskog prava na određenom autorskom djelu.
Takva praksa, premda učestala, nije pravno dopuštena.
Zaključno možemo podcrtati kako odgovorno poslovanje u digitalnom okruženju podrazumijeva ne samo svijest o postojanju tuđih autorskih i srodnih prava, već i aktivno poštovanje tih prava u svakodnevnom djelovanju.
Istodobno, ona uključuje i dosljedno provođenje mjera zaštite vlastitog autorskog stvaralaštva, od označavanja
autorstva i uvjeta korištenja, do pravodobnog reagiranja na svaku povredu, uključujući i poduzimanje pravnih koraka kada je to potrebno.
Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autor uživa isključiva imovinska i moralna prava na svom djelu, bez obzira na to je li djelo objavljeno u tiskanom mediju, prikazano na izložbi ili javno podijeljeno putem društvene mreže. Sama objava sadržaja na Facebooku ne znači odricanje od autorskih prava niti daje drugima pravo slobodnog korištenja tog sadržaja – osobito ne u komercijalne svrhe. Povrede autorskog prava na društvenim mrežama najčešće su vezane uz korištenje fotografija i videa bez dozvole, bez navođenja izvora, autora ili na način koji narušava integritet djela.
U praksi se često susrećemo s primjerima u kojima se fotografije preuzete s Facebook ili Instagram stranica autora, sportskih klubova ili organizacija objavljuju u medijima, na portalima ili promotivnim kanalima drugih subjekata bez ikakve prethodne suglasnosti. Time dolazi do kršenja autorskih prava, ali i do stvaranja tržišne neravnoteže, gdje se kreativni doprinos autora koristi bez naknade.
Hrvatska sudska praksa u proteklim godinama sve jasnije artikulira zaštitu autorskih prava na internetu. U više presuda, sudovi su utvrdili povredu autorskih prava zbog korištenja fotografija preuzetih s Facebooka, pri čemu je od osobite važnosti bio redoslijed objava i dokaz o izvornosti sadržaja.
U slučaju povrede, autor ima pravo zahtijevati prestanak daljnjeg korištenja djela, uklanjanje sadržaja, ispriku, objavu presude, kao i naknadu imovinske i neimovinske štete. Prvi korak može biti upozorenje osobi koja je sadržaj neovlašteno koristila, no ako do dogovora ne dođe, autor može pokrenuti odgovarajuće sudske postupke. Također, moguće je paralelno prijaviti povredu društvenoj mreži putem mehanizama za zaštitu intelektualnog vlasništva. Preporučljivo je preventivno označavati autorski sadržaj i voditi vlastitu arhivu izvornika, kako bi se u slučaju spora moglo pouzdano dokazivati autorstvo. Osim toga, jasno definiranje uvjeta korištenja sadržaja na vlastitim kanalima (npr. putem autorskih napomena na stranici) može pridonijeti transparentnosti i odgovornijem postupanju drugih korisnika.
