U svijetu gdje je prvi dojam često presudan za donošenje odluke o kupnji, dizajn proizvoda igra ključnu ulogu. Nije dovoljno da proizvod bude funkcionalan – on mora biti vizualno privlačan i prepoznatljiv.
Upravo je to uloga industrijskog dizajna: oblikovati proizvod na način koji mu osigurava dopadljivost potencijalnim kupcima, a time i tržišnu prednost. I dok se često isključivo fokusiraju na inovacije u tehnologiji ili marketingu, mnogi poduzetnici zanemaruju činjenicu da se vanjski izgled proizvoda – njegova prostorna ili plošna obilježja kao što su oblik, obris, boje, teksture, šare, crte, ornamentacija, ali i kombinacije navedenih elemenata može, i treba, pravno zaštititi. Industrijskim dizajnom se štiti vanjski oblik proizvoda – bilo prostorni (npr. oblik boce) ili plošni (npr. uzorak na tkanini) – koji je vidljiv pri uobičajenoj upotrebi proizvoda. Njegova zaštita omogućuje nositelju industrijskog dizajna isključivo pravo korištenja, licenciranja ili prijenosa dizajna, čime dizajn postaje važna stavka poslovne imovine proizvodnih biznisa.
Industrijski dizajn nije samo estetski ukras proizvoda – on je snažno tržišno oružje. Poduzetnici koji na vrijeme prepoznaju važnost njegove zaštite osiguravaju si ne samo konkurentsku prednost, već i temelj za dugoročni rast i razvoj poslovanja.
Zaštita industrijskog dizajna stječe se registracijom kod nadležnog tijela. U Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo, a na razini EU-a Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjeti za registraciju su novost i individualan karakter dizajna, uz uvjet da dizajn nije isključivo rezultat tehničke funkcije proizvoda. Važno je naglasiti da nadležno tijelo ne ispituje te uvjete u samom postupku registracije, oni dolaze do izražaja tek u slučaju osporavanja sa strane trećih osoba. Zato je ključno pravodobno podnijeti prijavu, po mogućnosti prije nego što dizajn postane javno dostupan, odnosno najkasnije unutar 12 mjeseci od njegova prvog objavljivanja. Važno je istaknuti kako umjetnički proizvodi, kao predmeti zaštite industrijskim dizajnom, u Hrvatskoj mogu istodobno uživati i autorskopravnu zaštitu, pod određenim uvjetima. Ta dva oblika zaštite nisu međusobno isključiva, što znači da dizajn može biti paralelno zaštićen kao registrirani industrijski dizajn i kao autorsko djelo. Ipak, u poslovnoj praksi, osobito kada postoji namjera komercijalizacije dizajna, prednost se daje registraciji industrijskog dizajna.
Zašto? Registracija pruža višu razinu pravne sigurnosti jer se upisom u službeni registar stječe formalno i javno dostupno pravo koje je lakše dokazivo u potencijalnim sporovima. Za razliku od autorskog prava, koje se ne upisuje u registar i čija zaštita u praksi često ovisi o dokazivanju autorstva i datuma stvaranja, registrirani industrijski dizajn predstavlja jasno dokumentirano pravo koje se može prenositi, licencirati i jednostavno komunicirati na tržištu. Poduzetnicima koji planiraju komercijalizaciju proizvoda preporučuje se da razrade strategiju zaštite intelektualnog vlasništva još u ranoj fazi razvoja. Takva strategija može uključivati registraciju industrijskog dizajna, ali i razmatranje drugih oblika zaštite (žig, patent, autorsko pravo), ovisno o karakteristikama proizvoda.
Zaštita dizajna traje pet godina i može se produživati svakih pet godina, do maksimalno 25 godina. Iako postupak zahtijeva vrijeme, rad i financijska ulaganja, dugoročno se isplati, osobito ako planirate širenje na međunarodna tržišta. Dobro zaštićen dizajn može postati predmetom licenciranja, franšiznog modela ili čak prodaje, čime se otvaraju dodatni izvori prihoda.
Dizajner i nositelj prava mogu, ali ne moraju biti ista osoba. Zbog toga je izuzetno važno jasno regulirati međusobne odnose ugovorima, osobito ako se dizajn razvija u okviru suradnji ili narudžbi.
