Europska povelja o korištenju umjetne inteligencije u pravosuđu

Odbor za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (engl. Council of Europe European Commission for the efficiency of justice, skr. CEPEJ, u daljnjem tekstu: CEPEJ) na 31. plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu 3. i 4. prosinca 2018. godine usvojio je prvi europski dokument kojim se definiraju etička načela koja se odnose na korištenje umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, skr. AI) u pravosudnim sustavima – Europsku povelju o korištenju umjetne inteligencije u pravosuđu (engl. European ethical Charter on the use of Artificial Intelligence in judicial systems and their environment; u daljnjem tekstu: Povelja).
CEPEJ je tijelo sastavljeno od predstavnika ukupno 47 zemalja članica Vijeća Europe koje predlaže državama pragmatična rješenja koja se odnose na pravosudne organizacije, omogućava bolju provedbu standarda Vijeća Europe u području pravosuđa, a njegovi su ciljevi poboljšanje učinkovitosti i funkcioniranja pravosuđa u državama članicama Europske unije te omogućavanje provedbe instrumenata koje je Vijeće Europe usvojilo u tu svrhu.

Uvidjevši rastući utjecaj umjetne inteligencije u suvremenom društvu kao i potencijalne doprinose alata umjetne inteligencije efikasnosti i kvaliteti pravosudnog sustava, CEPEJ je usvojio imenovanu Povelju i tako službeno definirao ukupno pet temeljnih načela vezanih za korištenje umjetne inteligencije u pravosuđu.

Povelja se prvenstveno odnosi na dionike kako javnog, tako i privatnog sektora koji su zaduženi za stvaranje, odnosno programiranje alata umjetne inteligencije koji bi uključivali obradu i provedbu podataka i odluka donesenih od strane pravosudnih tijela, odnosno sudova. Osim spomenutih subjekata, Povelja se tiče i predstavnika zakonodavnih tijela, kao i predstavnika tijela izvršne vlasti nadležnih za stvaranje regulatornog okvira za uporabu, razvoj te nadzor nad korištenjem takvih alata umjetne inteligencije.

CEPEJ u prvom redu naglašava kako se alati i rješenja umjetne inteligencije u području pravosuđa moraju koristiti odgovorno, pritom poštujući individualna prava, kao i opći interes sukladno temeljnim pravima zajamčenim prvenstveno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i te Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti osobnih podataka1.

Temeljna načela povelje

Slijedom navedenog u nastavku su navedeni principi koje je CEPEJ identificirao i definirao kao temeljna načela koja bi se trebao poštivati prilikom korištenja umjetne inteligencije u pravosuđu i to:

1. Načelo poštivanja načela temeljnih prava (engl. Principle of respect for fundamental ); čiji je cilj osigurati da je primjena alata i usluga umjetne inteligencije sukladna s temeljnim pravima zajamčenim prije svega Europskom konvencijom o ljudskim pravima te Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti osobnih podataka.

2. Načelo nediskriminacije (engl. Principle of non-discrimination); čiji je cilj spriječiti razvoj ili poticanje bilo kojeg oblika diskriminacije između pojedinaca ili određene skupine pojedinaca, a što se posebno naglašava kao moguća pojava u kaznenom pravosuđu.

3. Načelo kvalitete i sigurnosti (engl. Principle of quality and security); čiji je cilj omogućiti automatsku obradu podataka korištenjem certificiranih izvora uz jamstvo integriteta tih podataka tijekom svih faza njihove obrade. Prilikom identificiranja i definiranja ovog načela, CEPEJ naglašava nužnost multidisciplinarne suradnje timova sastavljenih od pravosudnih dužnosnika, odnosno sudaca,
stručnjaka iz područja društvenih znanosti, kao i računalnog programiranja i to počevši od faze izrade nacrta rješenja, koordinacije, usmjeravanja, odnosno daljnjeg razvoja, te konačno u fazi primjene predloženih rješenja.
4. Načelo transparentnosti, nepristranosti i poštenja (engl. Principle of transparency, impartiality and fairness); čiji je cilj prvenstveno osigurati transparentnost metoda i tehnika korištenih prilikom obrade sudskih odluka donesenih od strane pravosudnih tijela. Pritom navedene tehnike i metode obrade
podataka moraju biti dostupne i razumljive, a uz navedeno CEPEJ predviđa mogućnost provedbe
vanjskih revizija od strane tijela vlasti, odnosno neovisnih stručnjaka, a osim toga potiče se i redovita obnova sustava certificiranja.

5. Načelo „pod kontrolom korisnika“ (engl. Principle “under user control”); čiji je cilj omogućiti ostvarenje veće autonomije korisnika korištenjem alata i usluga umjetne inteligencije. U tom smislu, korisnik mora na jasan i razumljiv način biti informiran o tome jesu li rješenja koja nude alati umjetne inteligencije za njega obvezujući, ima li pravo na pravni savjet, kao i na pravo pristupa sudu. Pored svega navedenog, identificirajući ovo načelo, CEPEJ navodi kako bi pravosudni dužnosnici, odnosno suci, u svakom trenutku trebali moći biti u mogućnosti revidirati svoje odluke, kao i prilikom donošenja odluka obrađene podatke, koji ih u daljnjem radu ne bi, ovisno o zadanim okolnostima i konkretnom slučaju, trebali obvezivati.

Zaključak

Automatizacija i korištenje alata umjetne inteligencije na globalnoj razini postaje sve primjenjivije u suvremenom društvu, a nove tekovine tehnoloških promjena i razvoja zahvaćaju i pravosudne sustave. Budući da korištenje umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima s ciljem poboljšanja efikasnosti i kvalitete pravosuđa, za sobom otvara brojna gospodarska, pravna, ali i pitanja etičke naravi, identificiranje etičkih načela u pogledu korištenja umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima od strane Vijeća Europe u okviru ove Povelje pokazuje se kao nužnost.

I Republika Hrvatska kao država članica Europske unije od druge polovice 2018. godine temeljem ugovora koji je Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kao naručitelj zaključilo sa zajednicom ponuditelja Newton Technologies Adria d.o.o. i Newton Technologies a.s., kao isporučiteljem dana 18. srpnja 2018. već koristi prednosti alata umjetne inteligencije u sektoru pravosuđa. Spomenutim ugovorom Ministarstvo pravosuđa je nabavilo programsko rješenje koje sadržava nadopunjujući pravni rječnik, a koje pomoću tehnologije za snimanje glasa pretvara audio dokument, odnosno govor u tekstualni dokument, koji se naknadno može uređivati. Ovaj alat umjetne inteligencije ima za cilj povećanje efikasnosti i kvalitete pravosuđa ubrzavanjem postupaka koji se vode u pravosudnim tijelima, a njegovi krajnji korisnici su pravosudni dužnosnici (suci, sudski savjetnici, državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika) zaposleni u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK-u), pojedinim županijskim i općinskim državnim odvjetništvima, zatim u pojedinim županijskim, općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima, ali i u Ministarstvu pravosuđa.

 

1Konvencija 108 Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka, kao prvi pravno obvezujući međunarodni instrument donesen u području zaštite podataka ima za cilj svakoj fizičkoj osobi, bez obzira na njezino državljanstvo i boravište, osigurati poštovanje njezinih prava i temeljnih sloboda, a osobito njezino pravo na privatnost u odnosu na automatiziranu obrade osobnih podataka koji se na nju odnose.

Maja Bilić Paulić, mag. iur.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju… 

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju 

Kontakt

info@ou-mbp.hr

Adresa

Adresa

Pošaljite svoj upit