Recentna mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka – objava osobnih podataka u medijima

U ovom članku autorica donosi prikaz recentnih mišljenja koje je Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila na svojim službenim mrežnim stranicama, a koja su dana kao odgovori na različita pitanja ili predstavke javnosti u području obrade osobnih podataka u medijima.

Uvod

Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Agencija) je samostalno i neovisno državno tijelo koje nadzire provedbu Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. 04. 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) i obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42/18.) kojim se osigurava provedba Opće uredbe o zaštiti podataka. Neki od tih poslova su i davanje mišljenja drugim institucijama i tijelima, te javnosti o svakom postavljenom pitanju u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

Mišljenje Agencije za zaštite osobnih podataka koje se odnosi na objavu imena i prezimena u medijima

U ovom dijelu članka autorica donosi prikaz mišljenja Agencije koje tematizira problematiku objave imena i prezimena osobe u medijima promatrano s aspekta.

Na samom početku svog mišljenja, Agencija za zaštitu osobnih podataka ističe kako je Opća uredba o zaštiti podataka u cijelosti obvezujuća u području zaštite osobnih podataka, u Republici Hrvatskoj izravno primjenjiva od 25. svibnja 2018. godine te da je za njenu primjenu i provođenje nadležna upravo Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Na prvom mjestu u svom mišljenju Agencija ističe uvodnu izjavu broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka u kojoj je definirano kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već da ga se mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.

Nadalje, ukazuje na relevantne odredbe iz članka 4. stavka 1. točke 1. Opće uredbe o zaštiti podataka koje definiraju osobne podatke kao sve podatke koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Nadalje, Agencija ističe kako sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

Nastavno na navedeno, članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi fizičkih osoba; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, Agencija u svom mišljenju ukazuje na primjenu članka 7. stavka 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ br. 59/04., 84/11. i 81/13.) kao posebnog propisa koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, a koji propisuje kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Stavkom 2. istog članka propisano je kako osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja. Nadalje, u stavku 3. navedenog Zakona propisano je
kako osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.

Konačno, članak 8. Zakona o medijima propisuje kako nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

U svom mišljenju nadalje Agencija ističe kako su mediji ovlašteni i dužni informirati javnost o svim
događajima koji pobuđuju interes javnosti kao nositelji kritične mase u društvu te su u tom smislu ovlašteni objavljivati i osobne podatke fizičkih osoba koji su objekti medijskih članaka. Kada bi postojala zabrana medija da objavljuju imena i prezimena fizičkih osoba tada bi se radilo o uvođenju cenzure koja ne smije pronaći svoje mjesto u društvu koje počiva na poštivanju vladavine prava te načelima ustavne vladavine, ističe Agencija. No tom prilikom mediji su dužni primjenjivati načelo smanjenja količine podataka te objavljivati isključivo one osobne podatke koji su apsolutno nužni u svrhu pravodobnog i potpunog izvještavanja javnosti. Konkretnije, a u pogledu objave imena i prezimena načelno se može istaknuti kako bi se imena i prezimena smjela objaviti isključivo u onim slučajevima koji su nužni i razmjerni za zaštitu viših demokratskih vrijednosti, odnosno osobni podaci se ne smiju objavljivati u slučajevima kad ne postoji opravdana svrha i pravna osnova za njihovu objavu (npr. objava imena i prezimena djeteta ako se ugrožava dobrobit djeteta, objava imena i prezimena svjedoka u sudskim postupcima i sl.).

Objava fotografije na Instagram profilu druge osobe (bez znanja i privole osobe koja se nalazi na fotografiji)

Drugo mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka iz područja obrade osobnih podataka u medijima koje autorica prikazuje u ovom stručnom članku odnosi se na objavu fotografije na Instagram profilu druge osobe koja je objavljena bez znanja i davanja privole osobe koja se na fotografiji nalazi. Predmetno mišljenje je Agencija objavila povodom predstavke osobe čija je fotografija na navedenoj društvenoj mreži objavljena, a koja tvrdi da joj je spornom objavom povrijeđeno pravo na zaštitu osobnih podataka.

U svom mišljenju, povodom predmetne predstavke, Agencija ukazuje na relevantne odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kojima se definiraju osobni podaci, način njihove obrade te pretpostavke za zakonitu obradu istih.

U konkretnom slučaju, Agencija ističe da je odgovarajući pravni temelj za obradu osobnih podataka (objavu fotografije na Instagramu profilu druge osobe) – privola ispitanika.

Budući da u konkretnom slučaju osoba čija je fotografija objavljena za istu objavu nije dala privolu osobi koja je fotografiju objavila na svojoj društvenoj mreži, Agencija upućuje na podnošenje zahtjeva za uklanjanjem sporne fotografije osobi koja je samu fotografiju objavila.

U slučaju da osoba odbije ukloniti spornu fotografiju sa svoje društvene mreže, preciznije Instagram profila, Agencija ukazuje na mogućnost podnošenja zahtjeva voditelju obrade (Instagramu) putem sljedeće poveznice: https://help.instagram.com/contact/504521742987441, a na kojoj se nalazi obrazac kojeg je potrebno ispuniti te poslati korisničkoj službi Instagrama.

Naposljetku, tek ukoliko Instagram kao voditelj obrade osobnih podataka ne postupi po predmetnom zahtjevu, ukazuje se na mogućnost podnošenja zahtjeva za utvrđivanje povrede prava samoj Agenciji putem sljedeće poveznice: https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/ .

Konačno, Agencija naglašava da zahtjev za utvrđivanje povrede prava treba biti razumljiv i potpun te navodi kako obvezno treba sadržavati podatke o imenu, prezimenu, OIB-u, adresi i mjestu stanovanja podnositelja zahtjeva (podaci koji su potrebni radi provođenja postupka i uredne dostave odgovora), zatim detaljan opis u čemu se sastoji povreda prava, a povrh navedenog, potrebno je priložiti preslike akata ili dokumenata (korespondenciju s Instagramom iz koje je vidljivo da nije udovoljeno zahtjevu), a koji potkrepljuju tvrdnje podnositelja zahtjeva i koji su relevantni za postupanje Agencije.

IZVORI:

• Mišljenje Agencije dostupno na sljedećoj poveznici: https://azop.hr/objava-fotografije-na-instagram-profilu-druge-osobe-bez-znanja-i-privole-osobe-koja-se-nalazi-na-fotografiji/, objavljeno dana 21. 12. 2022.

• Mišljenje Agencije dostupno na sljedećoj poveznici: https://azop.hr/objava-imena-i-prezimena-u-novinskim-clancima/, objavljeno dana 09. 12. 2022.

OBRAZAC

• Zahtjev za ostvarivanjem prava ispitanika - https://azop.hr/wp-content/uploads/2021/02/ZAHTJEV-ZA-OSTVARIVANJE-PRAVA-ISPITANIKA.pdf

Maja Bilić Paulić, mag. iur.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju… 

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju 

Kontakt

info@ou-mbp.hr

Adresa

Adresa

Pošaljite svoj upit