Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo objavila 18. izdanje globalnog inovacijskog indeksa za 2025.

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) 16. rujna 2025. u Ženevi je predstavila 18. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa (GII), vodeće svjetske referentne publikacije za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava. Ovogodišnje izdanje obuhvatilo je 139 zemalja i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera, dajući sveobuhvatnu sliku globalnog inovacijskog krajolika.¹

Za Hrvatsku je ovo izvješće posebno značajno jer potvrđuje napredak u odnosu na prethodne godine i jasno pokazuje područja u kojima su ostvareni pomaci, kao i izazove koji predstoje.

Općenito o globalnom inovacijskom indeksu

GII se objavljuje od 2007. godine i od tada se etablirao kao ključna globalna mjerna ljestvica inovacija. Izgrađen je na zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora te obuhvaća široki spektar kriterija – od institucija, ljudskog kapitala i istraživanja, infrastrukture, poslovne i tržišne sofisticiranosti, do rezultata znanja, tehnologije i kreativnih industrija.

Indeks nadilazi tradicionalne pokazatelje poput ulaganja u istraživanje i razvoj jer prepoznaje da se definicija inovacija proširila. Istovremeno identificira 100 vodećih znanstveno-tehnoloških klastera, dajući dodatnu dimenziju usporedbi inovacijskih ekosustava.

GII 2025. ističe da su inovacijski sustavi na raskrižju: umjetna inteligencija i kvantno računarstvo brzo napreduju, ali rast ulaganja usporava, dok globalni izazovi potiču razvoj novih modela međunarodne suradnje. Sporiji rast rizičnog kapitala i ulaganja u istraživanje upozorava da su inovacijama potrebna dugoročna i održiva financijska rješenja.

Novost u ovogodišnjem izdanju jest uvođenje aktivnosti rizičnog kapitala kao kriterija pri rangiranju inovacijskih klastera, uz već postojeće pokazatelje o patentnim prijavama i znanstvenim publikacijama. Time se dobiva jasnija slika o tome kako znanstvena otkrića prelaze u poduzetnički uspjeh.

Globalni poredak u 2025. godini

Prema ovogodišnjem izvješću, Švicarska već petnaestu godinu zaredom zauzima prvo mjesto. Švedska je ostala na drugom mjestu, dok su Sjedinjene Američke Države treće. Slijede:

• Republika Koreja, koja je od 2023. skočila s 10. na 4. mjesto
• Singapur (5.)
• Ujedinjeno Kraljevstvo (6.)
• Finska (7.)
• Nizozemska (8.)
• Danska (9.)
• Kina (10.).

Kina je po prvi puta ušla među prvih 10, čime je postala jedino gospodarstvo srednjeg dohotka u ovoj skupini. Promatrano unatrag desetak godina, među najbrže rastućim gospodarstvima srednjeg dohotka ističu se Kina, Indija, Turska, Vijetnam, Filipini, Indonezija, Maroko, Albanija i Iran, koji su se probili među prvih 70.

Čak 17 gospodarstava srednjeg i nižeg dohotka pokazuje inovacijske rezultate iznad očekivanja za svoju razinu razvoja. Indija i Vijetnam već petnaestu godinu zaredom ostvaruju takve natprosječne rezultate, a slijede ih Ruanda i Ukrajina.

Na ljestvici inovacijskih klastera vode Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou (Kina i Hong Kong, Kina), zatim Tokyo–Yokohama (Japan), San Jose–San Francisco (SAD), Peking (Kina) i Seul (Republika Koreja).

Hrvatska u globalnom inovacijskom indeksu 2025.

Hrvatska se ove godine nalazi na 40. mjestu od 139 gospodarstava, što predstavlja napredak u odnosu na 42. i 43. mjesto prethodnih godina. Prema statističkom intervalu pouzdanosti, njezin rang kreće se između 39. i 43. mjesta.²

U skupini od 54 zemlje s visokim dohotkom, Hrvatska je zadržala 37. mjesto, dok je u Europskoj skupini od 39 gospodarstava napredovala s prošlogodišnjeg 27. na 26. mjesto. Posebno je značajno da ove godine Hrvatska ostvaruje rezultate u skladu s razinom razvijenosti BDP-a – dok je prošle godine učinak bio ispod očekivanog.

Područja u kojima Hrvatska bilježi napredak

• Infrastruktura: s 23. na 16. mjesto, što je jedan od najvećih pomaka.
• Ljudski kapital i istraživanja: s 41. na 40. mjesto.
• Kreativni rezultati: s 50. na 44. mjesto.
• Poslovna sofisticiranost: s 54. na 53. mjesto.
• Institucije: s 68. na 65. mjesto.

Područja stagnacije ili pada

• Marketinška sofisticiranost: 54. mjesto (stagnacija).
• Rezultati znanja i tehnologije: pad s 32. na 37. mjesto.

Najveće snage Hrvatske

• omjer učenika i nastavnika u srednjim školama (1. mjesto),
• sustav upravljanja okolišem (6. mjesto),
• diverzifikacija domaće industrije (8. mjesto),
• vrijednost poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP (14. mjesto),
• izvoz kulturnih i kreativnih usluga (16. mjesto),
• korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (18. mjesto).

Najveće slabosti Hrvatske

• demografski pokazatelji („demografska dividenda“) – 128. mjesto,
• znanstvena suradnja sveučilišta i industrije – 101. mjesto,
• politike poslovnog okruženja („doing business“) – 99. mjesto,
• poduzetnička kultura i politike – 86. mjesto.

Zašto je GII važan za Hrvatsku?

GII nije samo ljestvica, već alat strateškog promišljanja. On pokazuje gdje Hrvatska napreduje, a gdje mora ulagati više. Za političke donositelje odluka GII je smjernica za reforme i jačanje inovacijskog ekosustava. Za poduzetnike i znanstvenike predstavlja referencu koja potiče suradnju i jača svijest o nužnosti ulaganja u znanje.

Hrvatska je u 2025. pokazala da može proizvoditi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja. To je ohrabrujuće, ali istovremeno i podsjetnik da inovacijski potencijal ne može biti dugoročno održiv bez rješavanja strukturnih slabosti – posebno onih vezanih uz demografiju, suradnju akademskog i poslovnog sektora te poduzetničku kulturu.

Za pravnu zajednicu, izvješće naglašava značaj zaštite inovacija u okviru prava intelektualnog vlasništva jer bez adekvatne pravne zaštite znanja, tehnologije i kreativnih rješenja, inovacijski učinci ne mogu biti dugoročno održivi ni komercijalizirani.

Zaključak

Globalni inovacijski indeks 2025. potvrđuje da su inovacije motor razvoja, ali i podsjetnik da one zahtijevaju stalna ulaganja, promišljene politike i međusektorsku suradnju. Hrvatska je ove godine ostvarila napredak i pokazala da zna pretvoriti ulaganja u rezultate, no istovremeno mora odlučno odgovoriti na izazove koji se ponavljaju iz godine u godinu.

Rezultati izvješća za Hrvatsku predstavljaju ogledalo njezinih inovacijskih snaga i slabosti. Pokazuje točno gdje sustav već funkcionira i daje mjeru rezultata koji se postižu kroz ulaganja u znanje, istraživanje i tehnologiju. Istovremeno, indeks otkriva područja u kojima su potrebna dodatna ulaganja, bolje povezivanje akademske zajednice i industrije te razvoj učinkovitijih politika i poduzetničke kulture. Na taj način, GII služi i kao kompas za budućnost, jer jasno pokazuje da znanje, kreativnost i tehnologija nisu samo apstraktni pojmovi, već ključni resursi čija učinkovita primjena određuje konkurentnost, otpornost i održivi razvoj države.

Indeks također omogućuje Hrvatskoj da sagleda svoj inovacijski potencijal u širem europskom i globalnom kontekstu. Pokazuje gdje se država može uspoređivati s razvijenijim gospodarstvima, ali i ukazuje na specifične slabosti koje mogu ograničiti daljnji napredak, poput demografske situacije, niske razine suradnje između sveučilišta i industrije te nedovoljno razvijene poduzetničke politike i kulture. Upravo prepoznavanje ovih izazova, u kombinaciji s identificiranim snagama, poput visoke kvalitete obrazovanja, održivog upravljanja okolišem, diverzifikacije industrije i aktivnog korištenja tehnologija – pruža Hrvatskoj jasnu sliku što je potrebno učiniti da inovacije postanu stvarna konkurentska prednost.

IZVORI:

• Cjeloviti tekst izvješća na engleskom jeziku dostupan je na sljedećoj poveznici: https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2025/assets/80937/global-innovation-index-2025-en.pdf

• Objava Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske od 17.09.2025. dostupna na sljedećoj poveznici: https://www.dziv.hr/hr/novosti/objavljeno-18-izdanje-globalnog-inovacijskog-indeksa-za-2025,7127.html

• Sažeti prikaz istraživanja koji se odnosi na Republiku Hrvatsku dostupan je na engleskom jeziku na sljedećoj poveznici: https://www.wipo.int/edocs/gii-ranking/2025/hr.pdf

1. Cjeloviti tekst izvješća na engleskom jeziku dostupan je na sljedećoj poveznici: https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2025/assets/80937/global-innovation-index-2025-en.pdf ↩︎
2. Sažeti prikaz istraživanja koji se odnosi na Republiku Hrvatsku dostupan je na engleskom jeziku na sljedećoj poveznici: https://www.wipo.int/edocs/gii-ranking/2025/hr.pdf ↩︎