Industrija videoigara relativno je mlada industrija, no svojim
kontinuiranim i progresivnim razvojem koji se oslanja kako na svijet
tehnoloških inovacija tako i na svijet kreativnosti, postala je jedna
od najprofitabilnijih kreativnih industrija na svijetu.
Uvod
Videoigre su složeni digitalni multimedijski proizvodi, dizajnirane kako bi bile
interaktivne i poticale kreativnost igrača. Cijeli životni ciklus videoigara koji uključuje dizajn, produkciju, razvoj, promet i samu konzumaciju videoigara temelji se na intelektualnom vlasništvu. Pravo intelektualnog vlasništva omogućuje
funkcioniranje same industrije videoigara i ima za cilj svim onim akterima koji
svojim doprinosom u produkcijskom, tehnološkom ili umjetničkom smislu omogućuju proizvodnju, razvoj i promet videoigara osigurati uživanje pravnog
statusa nositelja prava u odnosu na elemente videoigara koji predstavljaju
njihove vlastite intelektualne tvorevine.
Što se tiče Republike Hrvatske, treba istaknuti kako se Zakonom
o audiovizualnim djelatnostima uređuje proizvodnja i promet videoigara kao jedne od
reguliranih audiovizualnih djelatnosti.
PRAVNA PRIRODA VIDEOIGARA
Pravna priroda videoigara na
međunarodnoj razini nije do kraja
razjašnjena, države svojim nacionalnim
propisima različito definiraju videoigre, a
dodatnu prepreku posebno predstavlja
različito nacionalno uređenje pitanja
sadržajnih ograničenja i izuzetaka od
autorskog prava. To je osobito značajno
uzimajući u obzir da je upravo autorsko
pravo ono koje se proteže kroz sve
segmente životnog ciklusa videoigara i
omogućuje funkcioniranje same industrije.
S obzirom na pravnu prirodu videoigara
kao kompleksnih audiovizualnih djela
temeljenih na intelektualnom vlasništvu,
industriju videoigara prate i prilično
složeni pravni instrumenti i poslovi.
ULOGA PRAVA INTELEKTUALNOG
VLASNIŠTVA U PROIZVODNJI
I PROMETU VIDEOIGARA
U kontekstu pravne zaštite videoigara,
važno je primijetiti kako svaki pojedini
segment videoigara potencijalno može biti zaštićen nekih oblikom prava
intelektualnog vlasništva, prvenstveno
autorskim i srodnim pravima, ali i pravom
žiga, patentom, poslovnom tajnom te
drugim formalnim i neformalnim oblicima
prava intelektualnog vlasništva.
Iako globalna priroda industrije videoigara
i neusklađenost autorskopravnog
zakonodavstva predstavljaju otežavajuće
faktore po pitanju učinkovitog
upravljanja intelektualnim vlasništvom
u kontekstu proizvodnje i prometa
videoigara, da bi se postigao uspjeh
i maksimizirao profit od upravljanja
intelektualnim vlasništvom u industriji
videoigara potrebno je upoznati se sa
sustavom i zakonitostima funkcioniranja
instrumenata intelektualnog vlasništva
na svim područjima poslovnog interesa,
odnosno na svim ciljanim tržištima
samog proizvođača videoigara.
Kao sljedeći korak nužno je izraditi
strategiju upravljanja intelektualnim
vlasništvom prilagođenu svakoj pojedinoj
jurisdikciji, a koja će u obzir uzeti sve
njezine specifičnosti, uključujući troškove
zaštite prava i poduzimanja mjera protiv
povreda, a vodeći se poslovnim ciljevima
i planovima. U industriji videoigara
koja intenzivno koristi intelektualno
vlasništvo, postavljanje i implementacija
proaktivne strategije upravljanja
intelektualnim vlasništvom ključni su
za uspjeh gospodarskog pothvata
proizvodnje i prometa videoigara.
Sud Europske unije: države članice Europske unije obvezne su pružiti autorskopravnu zaštitu predmetima primijenjene umjetnosti bez obzira na zemlju podrijetla i nacionalnost autora
Dana 24. listopada 2024. Sud Europske unije (u daljnjem tekstu: Sud) donio je presudu u predmetu oznake C-227/23, povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2016/C 202/01, u daljnjem tekstu: UFEU)1 koji je uputio Vrhovni sud Nizozemske. Predmetni zahtjev za prethodnu odluku odnosi se