Ponovna uporaba informacija javnog sektora

Uvod

Tehnološki napredak društva i njegova transformacija kroz sveopću digitalizaciju, polako ali sigurno zahvaća i područje djelovanja javne uprave. Digitalizacija javne uprave ima za cilj doprinijeti povećanju njezine konkurentnosti, inovativnosti, a povrh svega učinkovitosti koja se u svojoj konačnici ogleda u razini dostupnosti i zadovoljstvu korisnika usluga javnog sektora.

Ostvarenje izloženih ciljeva digitalizacije javne uprave u znatnoj mjeri ovisi o opsegu iskorištavanja društvenih i tržišnih potencijala informacija javnog sektora (engl. public sector information), a to su upravo sve one informacije koje tijela javne vlasti u okviru svoga djelovanja prikupljaju, obrađuju ili stvaraju i koje daju na korištenje raznim društvenim i gospodarskim subjektima za razvoj novih usluga i proizvoda putem njihove ponovne uporabe u okviru tzv. koncepta otvorenih podataka.

Spomenuti koncept otvorenih podataka i njihove ponovne uporabe (engl. re-use of public sector information) polazi od shvaćanja da podaci koje tijela javne vlasti prikupljaju i obrađuju u okviru svog djelokruga i iz javnih sredstava trebaju biti javno dostupni, budući da predstavljaju zajedničko dobro svih, i samih javnopravnih tijela, građana, dionika privatnog i civilnog sektora, pod uvjetom da za to ne postoji neko zakonsko ograničenje koje proizlazi iz primjerice zaštite prava intelektualnog vlasništva, osobnih podataka ili sigurnosti.

Osiguravanjem dostupnosti otvorenih podataka za korištenje u komercijalne ili nekomercijalne svrhe te njihovim inovativnim korištenjem, za primjerice razvoj aplikacija, znanstvena i druga istraživanja te povezivanja različitih baza podataka, stvara se značajna dodatna društvena i gospodarska vrijednost, iskorištavaju se postojeći potencijali, ali i jača transparentnost javnog sektora te smanjuje rizik od korupcije.

Pravni okvir za regulaciju ponovne uporabe informacija javnog sektora

S ciljem osiguranja usklađenosti pravila i praksi koji se odnose na iskorištavanje informacija javnog sektora unutar zajedničkog gospodarskog prostora, 2003. godine je donesena Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (tzv. PSI Direktiva) kao krovni dokument koji na razini Europske unije regulira ovo pitanje.

PSI Direktivom i njezinim izmjenama iz 2013. donošenjem Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kao i pripadajućim Smjernicama o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata 2014/C 240/01 Europske komisije uspostavljen je pravni okvir za harmonizaciju propisa i prakse država članica u odnosu na ponovnu uporabu informacija, te skup minimalnih pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični dogovori za olakšavanje ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, među ostalim izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih tijela.

Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka), navedena dosadašnja PSI Direktiva je preinačena. Novom Direktivom, između ostalog, osnažilo se načelo prema kojem sadržaji javnog sektora kojima se može pristupiti sukladno nacionalnom zakonodavstvu trebaju biti besplatni za ponovno korištenje.

Od ostalih izvora prava koji na razini Europske unije stvaraju pravni okvir regulacije materije ponovne uporabe informacija javnog sektora, možemo izdvojiti sljedeće:

  • Povelja o temeljnim pravima Europske unije SL EU C202/389

  • Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/138 o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe SL EU L 19/43

  • Direktiva o pristupačnosti internetskih stranicai mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, 26.10.2016, SL EU L 327/1

  • Uredba 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

  • Smjernice o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata 2014/C 240/01

U Republici Hrvatskoj ponovna uporaba informacija i otvaranje podatka za korištenje u komercijalne i nekomercijalne svrhe obveza je tijela javne vlasti od ožujka 2013. godine kada je stupio na snagu Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13., 85/15., 69/22.) kojim je preuzeta sama spomenuta PSI Direktiva iz 2003. godine, kao i sve naknadne izmjene iste.

Republika Hrvatska donijela je i podzakonske propise kojima se uvodi nacionalna dozvola otvorenih podataka i uspostavlja evidencija isključivih prava i to Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija te Pravilnik o sadržaju i načinu vođenje evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija, kao i Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija kojom su utvrđeni objektivni, javni i provjerljivi kriteriji za izračun troškova ponovne uporabe informacija.

Definicije temeljnih pojmova

Na ovom mjestu, radi omogućavanja lakšeg snalaženja u materiji koja se obrađuje u ovom stručnom članku, autorica daje prikaz definicija temeljnih pojmova koji čine okosnicu instituta ponovne uporabe informacija javnog sektora te odgovara na pitanja koja su ključna za razumijevanje samog postupka ostvarivanja prava na ponovnu uporabu predmetnih informacija.

Što smatramo informacijama i kako ih definiramo?

Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama kao krovnim propisom kojim se u Republici Hrvatskoj uređuje pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija koje posjeduju tijela javne vlasti i koji, između ostalog, propisuje načela, ograničenja, postupak te način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Kako definiramo otvorene podatke?

Zakon o pravu na pristup informacijama u čl. 5. st. 1. t. 15. definira otvorene podatke kao podatke koji su dostupni u otvorenim oblicima i koji se mogu za bilo koju namjenu slobodno koristiti, ponovno uporabiti i dijeliti, bez ograničenja ili s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima.

Naime, otvoreni podaci su oni podaci kojima se može pristupiti na lako dostupan način, koji se mogu ponovno koristiti i podijeliti bilo s kime - uz navođenje autora koji su kreirali podatke i distribuciju pod jednakim uvjetima. Ono što je bitno naglasiti jest da otvoreni podaci ne sadrže osobne podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Kako bi se mogli ponovno upotrijebiti potrebno je da budu u otvorenim formatima i strojno čitljivom obliku (CSV, XLS, XML, JSON, HTML i sl. format). Objava podataka u strojno čitljivom obliku temeljni je preduvjet za razvoj mogućnosti koje pruža Zakon o pravu na pristup informacijama - ponovne uporabe informacija, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, različite od one radi koje su nastali.

Otvoreni podaci predstavljaju podatke koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti spomenuta dodana društvena ili gospodarska vrijednost. S jedne strane otvoreni podaci doprinose transparentnosti tijela javne vlasti, jačaju njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije. S druge strane, podaci koje generira javni sektor predstavljaju vrijedan resurs za razvoj inovativnih usluga i proizvoda s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Oni omogućuju stvaranje kompetitivnih prednosti, razvoj inovacija i novih radnih mjesta.

Što su tijela javne vlasti i koje su njihove obveze?

Tijela javne vlasti su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo;

U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su u elektroničkom obliku, na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu na Portalu otvorenih podataka1, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom, pristupačnom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

Dodatno, javna tijela su bez obzira na karakter skupa podataka, odnosno čak i ako postoje zakonska ograničenja, obavezna objaviti popis o registrima i bazama podataka iz svoje nadležnosti (tzv. asset list), uz metapodatke i informaciju o načnu pristupa odnosno ponovne uporabe (npr. otvoreni podaci, djelomično otvoreni, dostupni samo određenom krugu ovlaštenika i sl.).

Međutim nisu sva tijela javne vlasti obvezna postupati po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija. Od te obveze isključene su primjerice. obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje nanciraju istraživanja, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja, subjekti koji obavljaju neku od djelatnosti koje se odnose na područje plina i toplinske energije, električne energije, vodnoga gospodarstva, usluga prijevoza, zračnih, morskih i riječnih luka, poštanske usluge, vađenje nafte i plina te istraživanje ili vađenja ugljena ili drugih krutih goriva u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna nabava, zatim subjekti koji djeluju kao operateri javnih usluga, subjekti koji djeluju kao zračni prijevoznici te kao brodari po određenim uvjetima.

Tko su korisnici informacija i koja su njihova prava

Korisnici prava na pristup informacijama
i ponovnu uporabu informacija su sve domaće ili strane fizičke i pravne osobe. Prema čl. 27. Zakona o pravu na pristup informacijama, svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Što je to ponovna uporaba informacija?

Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu;

Mogu li se sve informacije ponovno upotrijebiti ili postoje neka ograničenja?

Zakon o pravu na pristup informacijama u prethodno izloženim odredbama definira pojam informacija, otvorenih podataka te što predstavlja njihovu ponovnu uporabu. Međutim, postoje informacije koje su zakonom izrijekom isključene od mogućnosti ponovne uporabe ili u odnosu na koje tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup.

Prema čl. 15. st. 1. Zakona, tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Nadalje, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji:

  1. ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka;

  2. ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu;

  3. ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu;

  4. ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka;

  5. ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava;

  6. ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;

  7. u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.


Nadalje, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

  1. onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne;

  2. onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.


Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:

  1. informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade;

  2. informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Postoji li vremenski rok ograničenja pristupa informaciji?

Opće pravilo je da informacije kojima je iz nekog razlog ograničen pristup postaju dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji.

Informacije kojima se ograničava pravo na pristup iz nekog od prethodno izloženih razloga postaju dostupne javnosti kad to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacije mogla biti prouzročena šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kad je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.

Pristup informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti se ograničiti i nakon što je informacija dovršena, osobito ako bi ta objava ozbiljno narušila proces odlučivanja i izražavanja mišljenja ili dovela do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, osim ako postoji prevladavajući javni interes za objavu informacije.

Kako izgleda zahtjev za ponovnu uporabu informacija?

Prema čl. 18. Zakona o pravu na pristup informacijama, zahtjev može biti podnesen usmenim ili pisanim putem2 . U slučaju da je podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.

Zahtjev za pristup informacijama podnosi se službeniku za informiranje u tijelu javne vlasti3.

Podnositelj zahtjeva je u pisanom zahtjevu obvezan navesti podatke o nazivu i sjedištu tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište, no nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu Zakona. Pored navedenog, Zakon propisuje da podnositelj zahtjeva mora navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).

Pritom, Zakon izrijekom navodi da se ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Kako izgleda postupak javnog tijela po podnesenom zahtjevu?

Tijelo javne vlasti obvezno je riješiti zahtjev u roku od 15 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, a u iznimnim slučajevima taj se rok može produžiti za daljnjih 15 dana o čemu je službenik za informiranje dužan obavijestiti podnositelja zahtjeva. Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova.

Kad god je to moguće i prikladno, tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije.

Tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu u pravilu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu, pri čemu uvjeti za ponovnu uporabu informacija ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija, odnosno za komercijalnu ili nekomercijalnu uporabu uključujući prekograničnu ponovnu uporabu.

U opravdanim slučajevima tijelo javne vlasti može odrediti uvjete za ponovnu uporabu. U slučaju određivanja uvjeta za ponovnu uporabu njihov sadržaj i primjena ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje.

Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj internetskoj stranici objaviti dozvole kojima se određuju uvjeti ponovne uporabe ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama.

Što se tiče troškova u svezi podnošenja i ostvarivanja prava po podnesenom zahtjevu u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije, tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja zahtjeva.

Što može napraviti podnositelj zahtjeva ukoliko nije zadovoljan postupanjem javnog tijela po podnesenom zahtjevu za ponovnu uporabu informacija?

Ukoliko tijelo javne vlasti na riješi zahtjev u zakonom propisanom roku, podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu zbog nerješavanja zahtjeva4 Povjereniku za informiranje. U žalbi je potrebno navesti kada je zahtjev za pristup informacijama odnosno ponovnu uporabu informacija podnesen tijelu javne vlasti, žalba mora biti vlastoručno potpisana, a uz žalbu se preporučuje priložiti presliku podnesenog zahtjeva i dokaz o njegovoj predaji tijelu javne vlasti.

Nadalje, podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja kojim se u potpunosti ili djelomično odbija njegov zahtjev za pristup informacijama ili za ponovnu uporabu informacija5 . U tom slučaju žalba se predaje tijelu javne vlasti koje je donijelo osporavano rješenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja, a koje će žalbu sa cjelokupnim spisom predmeta dostaviti Povjereniku za informiranje na rješavanje. Uz žalbu se preporučuje priložiti presliku rješenja, presliku podnesenog zahtjeva i dokaz o njegovoj predaji tijelu javne vlasti.

Pored navedenog, ukoliko korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može od tijela javne vlasti zahtijevati ispravak ili dopunu informacije6 u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

Izvori:

  • Zakon o pravu na pristup informacijama

  • Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i vijeća o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, SL EU L 172/56

  • Portal otvorenih podataka dostupan na sljedećoj poveznici: https://data.gov.hr/

  • Mrežne stranice Povjerenika za informiranje dostupne na sljedećoj poveznici: https://pristupinfo.hr/

Obrasci:

  • "https://pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2022/07/Zahtjev-za-ispravak-ili-dopunu-informacije-obrazac.doc?x57830" Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije

  • "https://pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2022/07/Zahtjev-za-ponovnu-uporabu-informacija-obrazac.doc?x57830" Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

  • "https://pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2022/07/Zalba-protiv-rjesenja-obrazac.doc?x57830" Žalba protiv rješenja

  • "https://pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2022/07/Zalba-sutnja-uprave-obrazac.doc?x57830" Žalba šutnja uprave


  1. Portali otvorenih podataka središnje su mjesto na kojima se prikupljaju, kategoriziraju i objavljuju informacije o otvorenim podaci javnog sektora. Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske dostupan na sljedećoj poveznici: https://data.gov.hr/ predstavlja podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora, a na njemu je trenutačno objavljen 581 skup podataka. Portal je započeo s radom 2015. godine, s ciljem širenja javnih i otvorenih podataka putem jedinstvenog i centralnog mjesta te omogućiti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija koji bi te podatke koristile. Također, Portalom se želi potaknuti intenzivnija suradnja s privatnim sektorom, poglavito u području informacijskih tehnologija te potaknuti poboljšanje elektroničkih javnih usluga kao i povećati transparentnost javne uprave. Osim na nacionalnom portalu, otvoreni podaci objavljuju se i na lokalnim portalima (Grad Zagreb, Grad Rijeka, Grad Virovitica, Grad Varaždin).

  2. Obrazac zahtjev je dostupan na sljedećoj poveznici: Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

  3. Popis službenika za informiranje u svim tijelima javne vlasti s kontakt podacima dostupan je na mrežnim stranicama Povjerenika za informiranje, na poveznici https:// tjv.pristupinfo.hr

  4. Obrazac žalbe zbog nerješavanja zahtjeva dostupan je na sljedećoj poveznici: Žalba šutnja uprave

  5. Obrazac žalbe dostupan je na sljedećoj poveznici: Žalba protiv rješenja

  6. Obrazac zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije dostupan je na sljedećoj poveznici: Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije

Picture of Maja Bilić Paulić, mag. iur.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju… 

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju 

Kontakt

info@ou-mbp.hr

Adresa

Adresa

Pošaljite svoj upit