Ponovna uporaba informacija javnog sektora

Tehnološki napredak društva i njegova transformacija kroz sveopću digitalizaciju sve više zahvaća i područje djelovanja javne uprave.

Cilj digitalizacije javne uprave je doprinijeti povećanju njezine konkurentnosti, inovativnosti, a povrh svega učinkovitosti koja se u svojoj konačnici ogleda u razini dostupnosti i zadovoljstvu korisnika usluga javnog sektora. Ostvarenje navedenih ciljeva u znatnoj mjeri ovisi o opsegu iskorištavanja društvenih i tržišnih potencijala informacija javnog sektora, a to su upravo sve one informacije koje tijela javne vlasti u okviru svoga djelovanja prikupljaju, obrađuju ili stvaraju i koje daju na korištenje raznim društvenim i gospodarskim subjektima za razvoj novih usluga i proizvoda putem njihove ponovne uporabe u okviru tzv. koncepta otvorenih podataka. Navedeni koncept polazi od shvaćanja da podaci koje tijela javne vlasti prikupljaju i obrađuju u okviru svog djelokruga i iz javnih sredstava trebaju biti javno dostupni, budući da predstavljaju zajedničko dobro svih pod uvjetom da za to ne postoji neko zakonsko ograničenje koje proizlazi iz, primjerice, zaštite prava intelektualnog vlasništva, osobnih podataka ili sigurnosti.

ŠTO PONOVNA UPORABA INFORMACIJA ZAPRAVO JEST

Ponovna uporaba predstavlja uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Opisano korištenje otvorenih podataka s jedne strane doprinosi transparentnosti tijela javne vlasti, jača njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije, dok s druge strane, omogućuje razvoj inovativnih usluga i proizvoda s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Postoje informacije koje su zakonom izrijekom isključene od mogućnosti ponovne uporabe ili u odnosu na koje tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup, a to su informacije koje se odnose na sve postupke koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka, informacije klasificirane određenim stupnjem tajnosti, osobni podaci i sl.

U RH ponovna uporaba informacija i otvaranje podataka za korištenje u komercijalne i nekomercijalne svrhe obveza je tijela javne vlasti od ožujka 2013. godine, kada je stupio na snagu Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13., 85/15., 69/22.).

U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, tijela javne vlasti dužna su u elektroničkom obliku, na lako pretraživ način, objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu na Portalu otvorenih podataka, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom, pristupačnom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Javna tijela su bez obzira na karakter skupa podataka, čak i ako postoje zakonska ograničenja, obavezna objaviti popis o registrima i bazama podataka iz svoje nadležnosti, uz metapodatke i informaciju o načinu pristupa odnosno ponovne uporabe. Uz određene iznimke koje se odnose, primjerice, na obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije, zatim na subjekte koji obavljaju neku od djelatnosti koje se odnose na područje plina i toplinske energije, električne energije, vodnoga gospodarstva, usluga prijevoza, zračnih, morskih i riječnih luka, tijela javne vlasti obvezna su postupiti po zahtjevima za ponovnu uporabu informacija.

Prema čl. 18. Zakona o pravu na pristup informacijama, zahtjev može biti podnesen usmenim ili pisanim putem službeniku za informiranje u tijelu javne vlasti, o čemu je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, pri čemu ono ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja zahtjeva. Ako tijelo javne vlasti na riješi zahtjev u zakonom propisanom roku, podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu zbog nerješavanja zahtjeva Povjereniku za informiranje.

Picture of Maja Bilić Paulić, mag. iur.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.

Do you have a legal question?

If you have a legal inquiry, need support for your business, or wish to contact me for any other reason, you can do so here. I am also available for online meetings via Zoom, Google Meet, and other platforms. Appointments are scheduled according to your needs, and I provide legal assistance just as effectively remotely. All information you share with the Law Office of Maja Bilić Paulić is protected by attorney–client privilege. 

NEWS AND NOTICES

Published in: IUS-INFO

Kada koncept projekta nije autorsko djelo: granice autorskopravne zaštite i važnost ugovornog uređenja odnosa

Uvod Autorsko pravo predstavlja jedan od temeljnih instituta prava intelektualnog vlasništva kojim se štite rezultati ljudskog intelektualnog stvaralaštva. Autorskim pravo se štite djela iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja predstavljaju originalnu intelektualnu tvorevinu autora. Autor ima isključivo pravo odlučivati o korištenju svojega djela te može drugima odobriti ili zabraniti

READ MORE
PUBLICATIONS
Umjetnost kao odrziv biznis
Published In: Poduzetnik Magazine

Kako umjetnost postaje održiv biznis

Umjetnički rad nerijetko je rezultat duboke potrebe za samoaktualizacijom, za ostvarenjem vlastitih potencijala i vrijednosti kroz kreativni izraz. Stvaranje umjetnosti često dolazi iz unutarnje potrebe,

READ MORE

© 2025 MAJA BILIĆ PAULIĆ LAW OFFICE
ALL RIGHTS RESERVED.

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju… 

Pošaljite informativni upit

 Ispunite formular i pokušajte što preciznije opisati Vašu pravnu situaciju 

Kontakt

info@ou-mbp.hr

Adresa

Adresa

Pošaljite svoj upit